[Geografski položaj] [Promet i veze] [Uvodna stranica]
Otok Rab kvarnerski je otok površine 90,8 km2, čime na ljestvici površine
zauzima četvrto mjesto među kvarnerskim otocima i deseto među hrvatskim jadranskim
otocima. S Krkom i Pagom čini istočni - unutrašnji niz kvarnerskih otoka, koje od kopna
dijeli Velebitski kanal. Oni se protežu usporedo s kopnenom primorskom obalom pravcem
sjeverozapad-jugoistok. Zapadni ili vanjski niz čine otoci Cres i Lošinj, koje od Raba
dijeli Kvarnerić.
Rab, uz manje otoke koji ga okružuju, čini rapsku otočnu skupinu u kojoj se ističu:
Sv.Grgur i Goli na sjeverozapadu otoka, te uzak i dugačak otok Dolin koji se pruža uz
naselja Barbat i Banjol na južnoj strani, tvoreći Barbatski kanal. U rapsku otočnu
skupinu spadaju i udaljeniji otočići Laganj Veli, Dolfin, te Trstenik. Cjelokupna je
površina rapske otočne skupine 115,62 km2. Rapskoj je općini (kao
administrativnoj jedinici - do 1992.) pripadao i sjeverni dio susjednog otoka Paga -
poluotok Lun.
Rab cijelom svojom dužinom nije u potpunosti paralelan s kopnom, već se svojim jugoistočnim dijelom približava kopnu na 1.5 km. Širina otoka varira od 3 do 11 km. Najveća širina je između rta Sv.Kristofor i rta Šilo na poluotoku Lopar, a najuži je na okomici na zaseok Perčinići u Barbatu. Geografski, otok Rab je smješten između 44°41' i 44°51' SZŠ te 14°40' i 14°53' IZD. Po pravilnoj dinarskoj reljefnoj strukturi i smjeru pružanja, Rab se razlikuje od susjednih otoka Cresa i Lošinja.
Kvarner u cjelini ima povoljan geografski položaj, ali postoje problemi povezanosti
pojedinih dijelova Kvarnera s središtem - ključno prometno, danas i županijsko,
središte ovih prostora je Rijeka, čija je povezanost s unutrašnjosti Hrvatske i dalje s
ostalim europskim prostorima relativno dobra. Prometne veze u okviru kvarnerskog otočja
daleko su od optimalnih, te nužna modernizacija i održavanje postojećih prometnih
pravaca predstavlja jedan od važnijih problema.
[Pomorski promet] [Cestovni promet] [Pošta i telefon]
Važnu ulogu u povezivanju otoka Raba s kopnom ima rapsko trajektno
poduzeće "Rapska plovidba d.d.", koje ga čini i jedinstvenim
otokom - naime, Rab je jedini jadranski otok čije je pitanje trajektne povezanosti
riješeno poduzećem koje ima sjedište na samom otoku. Trajekti rapskog prijevozničkog
poduzeća plove na liniji Mišnjak - Jablanac, a prosječna je dužina puta oko 15 minuta.
"Rapska plovidba" trenutno posjeduje 4 trajekta : Rabljanka, Otoci, Jadranka i
najnoviji Rab I, čijom je izgradnjom problem odsječenosti otoka od kopna u slučaju
lošeg vremena sveden na minimum. Rapska plovidba tim trajektima podmiruje najveći dio
rapskih potreba za povezivanjem s kopnom. 1993. godine obilježena je 30. obljetnica
postojanja trajektne pruge Jablanac - Rab. Otok Rab je danas pomorskim putem povezan i
stalnom linijom (brza pruga) koja povezuje Rijeku i Dubrovnik, stajući usput i u Zadru,
Splitu, Hvaru i Korčuli. Sezonska veza Raba i kopna postoji i preko trajektne veze Lopar
- Baška (na otoku Krku). Iako posredna veza Raba s kopnom preko otoka Krka prvenstveno
predstavlja atraktivniji izbor, nije zanemariv doprinos te linije u rasterećivanju
glavnog prometnog pravca preko Jadranske magistrale i Jablanca.
Razmišlja se o premještanju jablanačkog trajektnog pristaništa u uvalu Biškupica kod
Stinice, dok su na rapskoj luci početkom 1998. godine započeti radovi na renoviranju,
kako bi se mogla održati povezanost Raba i kopna i preko brze pruge Rijeka - Dubrovnik.
U vezi cestovnog prometa nemoguće je zanemariti Jadransku magistralu,
dovršenu 1965. godine, čiji je utjecaj u ekonomskoj transformaciji i turističkom
razvoju nepobitno vrlo važan. Izgradnjom trajektnih pristaništa i modernizacijom
otočkih prometnica znatno je poboljšana kvaliteta veze kvarnerskih otoka s Rijekom kao
makroregionalnim središtem, što se može primijeniti i na Rab.
Izgradnjom Jadranske magistrale i Rab je postao bliži Rijeci, ali njegov je položaj u
usporedbi s ostalim otocima bliže perifernom nego centralnom, mada udaljenost Raba i
Rijeke nije prevelika - ukupna je cestovna udaljenost približno 110 km. Jablanac, kao
najbliža kopnena točka ne nalazi se na samoj Jadranskoj magistrali, već je od nje
udaljen oko 6 km.
Cestovna mreža otoka obuhvaća magistralnu i lokalne ceste u dužini od ukupno 47 km.
Rapske ceste povezuju sva naselja na otoku. Problem u povezanosti naselja na Rabu
postavlja se nedostatkom poprečne ceste koja bi spojila Suhu Puntu s Loparom. Prva cesta
Rab-Lopar asfaltirana je pred 30 godina, 1967.
S obzirom na zračni promet Rab se oslanja na dvije najbliže zračne luke - Krk i Zadar. Broj putnika koji tim putem stižu na Rab nije velik.
1970. na Rabu su postojale 4 centrale sa 190 telefonskih aparata. Sljedećih se godina broj telefonskih aparata u upotrebi povećava, a uvode se i digitalne centrale s optičkim kablovima. Nakon polaganja optičkih kabelova veći je dio problema s telekomunikacijama riješen. Od 1993. i 1994. radi se na modernizaciji i proširenju, kako telefonsko-telegrafskih uređaja, tako i samih telefonskih priključaka, centrala i kabelova, što je djelomično i danas u tijeku.
[Geografski položaj] [Promet i veze] [Uvodna stranica]