[Turizam] [Trgovina] [Školstvo, zdravstvo] [Uvodna stranica]
GOSPODARSTVO
Rab po svojoj gospodarskoj i općoj razvijenosti spada među najrazvijenije hrvatske
otoke, osobito ako se promatra sa stajališta turističke razvijenosti, a kako Rab ima
dugu turističku tradiciju, turizam i ugostiteljstvo predstavljaju najvažnije djelatnosti
u stvaranju društvenog proizvoda Raba. Zahvaljujući prirodnim prednostima Rabljani su
dali prednost turizmu ispred eventualnih tvorničkih dimnjaka ili industrijskih
postrojenja.
Osnovne djelatnosti uz ugostiteljstvo i turizam, koji predstavljaju najveći udio u
stvaranju društvenog proizvoda i u zaposlenosti otoka Raba su trgovina, te promet i veze.
Promet i veze usko su povezani s geografskim položajem.
Turizam, trgovina i promet su u sveukupnom društvenom proizvodu godine 1980, 1985. i 1990. zauzimale 75 do 83%.
Kao najznačajnija gospodarstvena grana i grana od koje posredno ili
neposredno ovisi velik dio rapske privrede, turizam je u povijesti imao, a i danas ima
velik utjecaj na Rab. Početak turističkih djelatnosti na Rabu teško je povijesno
odrediti. Kao najstariji se poznati napis o rapskom turizmu spominje se djelo Alberta
Fortisa "Dall’Isola di Arbe, nel Golfo del Quarnero" izdano u
Veneciji 1774. godine, u kojem Fortis navodi da Rabljani radije svoje proizvode prodaju
strancima nego da ih izvoze u Veneciju, što dokazuje da je broj stranaca - posjetitelja
na Rabu već u to doba bio znatan. 1895. izgrađen je prvi hotel na Rabu. 1889. godina
vrlo je značajna za razvoj turizma na Rabu, pošto su te godine profesori Schoetter i
Frischauf iz Beča, već i prije rapski posjetitelji, predsjedniku općine dali i pismeni
prijedlog za intenzivniji razvitak turizma. U tom su prijedlogu argumentirane sve
prednosti koje Rab ima i sugerirana su rješenja problema, prvenstveno prometnog
povezivanja. Općinsko je vijeće prihvatilo te sugestije, pa se može pretpostaviti da je
to bila prijelomna godina za razvoj rapskog turizma. Nedugo nakon toga na Rabu niču prvi
veći turističko-ugostiteljski objekti. 1909. otvoren je hotel "Praha" i mnogi
pansioni. 1912. udruženje bankovnih činovnika otvorilo je sanatorij, a i danas zgrada
tog sanatorija služi kao klimatsko lječilište. Već je 1914. godine na Rabu boravilo
6000 posjetilaca. Daljnji je razvoj rapskog turizma prekinut svjetskim ratovima, ali
turizam je i dalje imao sve veću važnost. Razdoblje nakon 1. svj. rata obilježeno je
usponom u turizmu; uređuju se stari i grade novi hoteli i vile, uz značajno učešće
domaćeg kapitala.
1924. smještajni kapaciteti na Rabu bili su prošireni na 1000 ležaja, a osim hotela i
vila izgrađene su kavane, pansioni, gostionice, restorani, te tri kupališta -
Sv.Eufemija, 1.Padova i 2.Padova. Od svega 2 200 gostiju u 1921. taj se broj 1930. popeo
na 12 704 gosta. Devet godina kasnije ugošćeno je 16 733 turista te ostvareno 138 613
noćenja. Tada je Rab imao 11 hotela sa 816 kreveta, 11 pansiona sa 273 kreveta, dva
svratišta sa 80 kreveta, te 9 gostionica čiji su vlasnici iznajmljivali sobe turistima
kapaciteta 110 kreveta.
2. svj. rat prekinuo je svaki turistički promet. Prvih poslijeratnih godina, sve do 1955.
prevladavao je tzv. radnički ili sindikalni turizam i to uglavnom domaćih posjetitelja.
Ubrzo je nastupilo razdoblje širenja tzv. odmarališnog turizma, kada su neki prijeratni
hoteli i pansioni pretvoreni u radnička i omladinska odmarališta pojedinih društvenih
poduzeća i drugih institucija. No usporedo s time započela je i investicijska aktivnost
u području izgradnje turističkih smještajnih i drugih kapaciteta komercijalne namjene -
komercijalni turizam. Raspoloživi smještajni i drugi kapaciteti namijenjeni
komercijalnom turizmu relativno su brzo rasli, ne samo u društvenom, nego i u privatnom
sektoru, što je bilo popraćeno i izgradnjom cjelovitog sustava gospodarske
infrastrukture - od prometnica do vodoopskrbe, elektroopskrbe, kanalizacije i drugo.
Od šezdesetih godina pa do 1990. obnovljeni su, nadograđeni ili novoizgrađeni objekti
sa smještajnim kapacitetima u iznosu od 16 438 ležaja. Na kraju navedene godine 1990. u
društvenom sektoru Rab je raspolagao sa 9 756 ležaja. Iste se godine broj privatnih
kuća sa sobama, apartmanima i slično popeo na 12 560 ležaja, te oko 220 ležaja u
drugim oblicima. Osnovni smještajni kapaciteti čine 15,8% od čega hoteli 8,3%,
turistička naselja 7,5%. Komplementarni kapaciteti čine punih 84,2%, pri tome
auto-kampovi 25,7% od ukupno izgrađenih kapaciteta, a smještaj u privatnim kućama 53%,
dok je 0,5% nepoznato.
Danas Rab raspolaže s oko 2000 ležajeva u hotelima, 1700 ležajeva u turističkim
naseljima, 6000 mjesta u auto-kampovima, 900 ležaja u radničkim i dječjim
odmaralištima, te oko 17000 ležajeva u privatnim sobama, apartmanima i stanovima, što
znači da na jednog stanovnika Raba dolaze u prosjeku tri smještajne jedinice.
Koeficijent turističke funkcionalnosti od 1980. do 1990. kretao se od 2,5 do 2,7. U istom
je razdoblju na otoku Rabu na jednog stanovnika dolazilo do 3,8 turista u špici sezone.
Rab je otok izrazito stacionarnog turizma. Ukupan broj turista u razdoblju od 1970. do
1988. neprekidno raste, popevši se od 72 000 na 229 000, da bi u 1989. malo stagnirao, a
1990. znatno opao na 184 000. Udio stranih noćenja ostao je trajno visok i kretao se od
75 do 86%. Prosjek noćenja po pojedinom turistu iznosio je od 9,1 do 9,4 dana, pa se tako
Rab uvrstio u one turističke destinacije koje najduže zadržavaju turističke
posjetitelje. Strani turisti na Rab dolaze, u normalnim uvjetima, u najvećem broju iz tri
emitivne zemlje. Među najzastupljenijima su Nijemci (60%), zatim Austrijanci (25%),
Talijani (8%), a potom ostali, pogotovo Nizozemci i Švicarci. Kada se uzme u obzir broj
noćenja u godini, zaključuje se da gosti najviše koriste hotele (40%), zatim kućnu
radinost (30%), a najmanje se koriste autokampovi.
Rab je pionir naturizma na Jadranu, a službena naturistička plaža je Kandalora na
poluotoku Frkanj. Nautički turizam kao organizirana djelatnost novijeg je datuma. Od
početka osamdesetih godina na Rabu su izgrađene dvije marine - jedna u Supetarskoj
Drazi, a druga u samo luci Rab. Riječ je o ACI marinama.
Agresijom na Republiku Hrvatsku u ljeto 1991. Rab nije bio direktno zahvaćen, ali su se
posljedice rata osjetile u naglom padu broja turista, tj. kako u turizmu, tako i u ostalim
privrednim granama
U gospodarskoj strukturi Raba po bitnim ekonmsko-razvojnim pokazateljima
trgovina zauzima drugo mjesto, iza ugostiteljske i turističke djelatnosti. Dosadašnji
razvoj trgovine na otoku Rabu bio je najprije usmjeren na zadovoljavanje turističke
potrošnje, pa je tako posredno turizam uvjetovao i razvoj trgovine. Trgovina je, u prvom
redu, obuhvaćala snabdijevanje hotelskih i ugostiteljskih organizacija, a uz to i prodaju
raznih roba turistima kroz trgovinu na malo. Trgovačka djelatnost otoka, unatoč tome
što je postigla zamjetne rezultate u svom razvoju, nije pokazala značajniji interes za
disperziju izvan otoka, odnosno ona se svodi samo na povremenu prodaju određenih viškova
poljoprivrednih proizvoda i ribe. Očito da je pad priljeva gostiju zbog rata uvjetovao i
pad prihoda u trgovinskoj djelatnosti. Promet većine trgovinskih poduzeća Raba direktno
ovisi o priljevu gostiju.
Od 1990. statistika bilježi i prodavaonice na malo u privatnom vlasništvu, dok
trgovačko poduzeće "Merkur" obuhvaća najveći dio rapske trgovine na veliko i
malo.
NEPRIVREDNE DJELATNOSTI - ZDRAVSTVO I ŠKOLSTVO
Pod neprivrednim djelatnostima obuhvaćene su one djelatnosti koje nemaju kao glavnu svrhu ekonomske, već određene socijalne učinke.
ŠKOLSTVO
Do 1. svjetskog rata pučka škola se razvijala od 3 do 4 razreda osnovne škole i to
ne u svim naseljima. U međuratnom razdoblju sva naselja imaju četverogodišnju školu,
neka šestogodišnju, a grad Rab i Barbat čak i osmogodišnju osnovnu školu. Bilo je
podučavanja djece i u samostanima.
Poslije 2. svj. rata sva mjesta imaju šestoljetku. Sedamdesetih godina ostaju
četverogodišnje škole u mjestima, a središnja osmogodišnja se organizirala u
neposrednoj blizini grada Raba. Učenici, nakon završena 4 razreda u mjestu stanovanja,
polaze preostala 4 u gradu Rabu. Srednjoškolska izobrazba uvodi se tek od 1965. godine.
1972. osnovan je CUO Rab koji je postojao sve do školske godine 1990/91, kada se uvela
gimnazija, a od 1991/92. nadalje uz nju postoji i ugostiteljska škola. 1997/98. uvedeni
su i smjerovi automehaničar i instalater centralnog grijanja, no i dalje velik dio
srednjoškolaca odlazi na školovanje u Rijeku.
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Zdravstvena zaštita na području otoka uglavnom je organizirana preko Doma zdravlja lociranog u najbližoj okolici grada Raba, odnosno putem medicinske djelatnosti osoblja zaposlenog u toj instituciji i gostujućih liječnika specijalista. U posljednje se vrijeme otvaraju i privatne ambulante, a za duševne bolesnike u Kamporu je smještena Psihijatrijska bolnica.
[Vrh stranice] [Uvodna stranica]