[Klima] [Flora i fauna] [Uvodna stranica]
Otok Rab karakterizira sredozemna klima s dugim i toplim ljetima te blagim i kišovitim zimama. Posebnu važnost u formiranju klimatskog karaktera ima brdski lanac Kamenjaka koji ga štiti od bure, poput prirodno postavljenog zida. Dovoljno je spomenuti kamenitu sjevernu stranu Kamenjaka, izloženu buri, na kojoj je vegetacija zbog ekstremnih uvjeta specifična ili sasvim izostaje.
[Temperature] [Insolacija] [Naoblaka i oborine][Vjetrovi]
Relativno visoke zimske temperature na Rabu najizrazitije su oblilježje njegovih klimatskih značajki. Zimski mjeseci imaju srednje mjesečne temperature iznad 7 °C. Srednja temperatura na otoku iznosi 14 °C. Srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca (siječnja) je 7,1 °C, dok je najtopliji mjesec (srpanj) s srednjom temperaturom od 23,7 °C. Amplituda između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi 16,6 °C. Broj toplih dana u Rabu prosječno je 84, a hladni se dani ne javljaju svake godine. Studeni dani - tj. dani u kojima je maksimalna temperatura ispod 0 °C, izuzetno su rijetki. Broj dana s toplim noćima i sparnih dana, koji su fiziološki teže podnošljivi, povoljniji je nego na južnom dijelu Jadrana. Za vegetaciju važne su i ekstremne vrijednosti temperature zraka, a za razdoblje od 1961. do 1983. apsolutni je maksimum bio 36,7 °C, a minimum -8,2 °C, što znači da je razlika apsolutnih ekstrema 44,9 °C.
Rab je poznat po relativno visokoj insolaciji. S prosječno 2417 sati sijanja sunca godišnje pripada sunčanom području sjevernog Jadrana koje obuhvaća zapadni i južni rub Istre, Lošinj, obalni pojas Krka, Pag i manje otoke u blizini. Srednje trajanje insolacije kreće se od 11 h dnevno u najtoplijem mjesecu - srpnju - do 3 h dnevno u prosincu.
Prosječna godišnja naoblaka Raba je 5, što znači da Rab pripada područjima s graničnim karakteristikama između vedrih i oblačnih prostora. Najoblačniji su mjeseci studeni i prosinac, a najvedriji srpanj i kolovoz. Naoblaka se u proljeće smanjuje u odnosu na zimu, no najveće je razvedravanje početkom ljeta. Rab ima godišnje 93 vedra dana.
Rab ima relativno visok stupanj padalina, ali su one koncentrirane u kasnojesenskim i ranoproljetnim mjesecima i kraćeg su trajanja u odnosu na druge otoke, stoga je klima u razdoblju ljetne turističke sezone vrlo povoljna. Kvarnerski zaljev kojemu pripada i otok Rab okružen je planinskim lancima Učkom i Velebitom koji primaju velike količine oborina, pa stoga i Rab ima prosječno 1108 mm padalina. Oborine se na Rabu javljaju najčešće u obliku kiše, a snijeg je iznimno rijedak, a pada donešen olujnom burom koja ga prebaci preko Kamenjaka.
Važnost u formiranju klime i utjecaj na vegetaciji, tlo, a potom i na
gospodarske djelatnosti, turizam, ribarstvo, poljodjelstvo imaju i vjetrovi. Na rapsku
klimu osobito važan utjecaj bura i jugo.
Bura nije isključivo sjeveroistočni vjetar, ona na Rabu puše iz svih smjerova između
sjevera i istoka, pa i do jugoistoka. Bura uglavnom donosi vedro, sunčano, suho, ali i
nešto hladnije vrijeme, budući da puše s kopna. To je posebice izraženo u zimskim
mjesecima. Utjecaj bure vidljiv je i na sjeveroistočnoj padini Kamenjaka, koja svojom
negostoljubivošću gotovo podsjeća na Mjesečevu površinu.
Jugo također pripada povremenim regionalnim jadranskim vjetrovima, a uvjetovan je
ciklonama koje putuju sjevernim dijelom Mediterana. Dominantno puše s jugoistoka, ali i s
juga. Jugo je najjači vjetar na Rabu i donosi relativno topao i vlažan zrak i oborine.
U toplijem dijelu godine - u ljetnim danima zrak osvježava maestral ili zmorac, koji
puše uglavnom sa zapada. To je periodični dnevni vjetar ovisan o temperaturnim razlikama
između mora i kopna.
U globalu, otok Rab manje je vjetrovit od ostalih kvarnerskih prostora.
Otok Rab, uz Mljet i Korčulu, spada u red otoka s relativno najvećim zelenim
pokrivačem. Vegetacijski pokrivač oplemenjuje i uljepšava pejzaž otoka. On ga štiti
od vjetrova i naglih promjena temperatura, erozije tla, proizvodi dodatnu količinu
kisika, pruža svježinu primorskom kršu, stvara prostore ugodne za šetnju i odmaranje.
Šume, makija i druge vrste zelenila zauzimaju ukupno više od dvije petine površine
otoka Raba. 75% površina je u društvenom vlasništvu dok je preostalih 25% u privatnom.
Najljepše šumske površine nalaze se na poluotoku Kalifrontu gdje se po ljepoti posebno
ističe šuma bogata crnikom - šuma Dundo, koja ima status specijalnog prirodnog
rezervata na površini od 106,5 ha. Osim crnike, na Kalifrontu nailazimo i na alepski bor,
primorski bor, crni bor, piniju, čempres.
Vegetacijski biser otoka je gradski park Komrčar kojeg je zasadio nadšumar Pravdoje
Belia, gdje rastu alepski, primorski i crni bor, crnika, smreka, tetivika, čempresi,
pavitina, divlja ruža, bršljan, indijska smokvica, mirta, planika...
Od životinja tu žive: zec, obična lasica, kuna bjelica, evropski jež, gavran, vrana
sivulja, kreštalica, jarebica, kamenjarka, fazan, ćuk, divlji golubovi, gnjurac, galeb,
sljepić, bjelouška, cvrčci, puževi…