[Spomenici] [Običaji][Uvodna stranica]

KULTURNO-POVIJESNI SPOMENICI

Uspješnom turizmu na otoku Rabu osim biotropnih elemenata (geografskog položaja, reljefa, razvedenosti obale, klime, flore i faune) pogodovali su i antropogeni elementi primarne turističke ponude, među kojima se izdvajaju kulturno-povijesni spomenici te etnografske vrijednosti. Veći dio spomenika kulture smješten je u gradu Rabu.

Crkva sv. Marije Crkva sv.Marije je do 1828. bila središte  rapske biskupije - katedrala. Od tada je nadžupna crkva rapskog provikarijata. Trobrodna je bazilika romaničkog stila sagrađena na mjestu gdje se nalazila jedna manja crkvica iz 8. st, od koje je u novu crkvu ugrađeno samo nekoliko detalja. Donji dio pročelja raščlanjen je u dva reda slijepih arkada, a zabat ukrašava rozeta.
Iz 15. st. potječe jednostavni renesansni portal u kojem se nalazi Pieta - Marija s Isusom skinutim s križa. Unutrašnjost crkve, iako arhitektonski jednostavna, pobuđuje osobitu pažnju zbog crkvenog kora od kestenova drveta iz 1445, te karakterističnog ciborij-oltara. Crkvene je orgulje 1756. izradio uvaženi graditelj Petar Nakić. Crkvu je 1177. posvetio papa Aleksandar III na putu iz Zadra ka Rimu.
Zvonik sv. Marije Zvonik sv.Marije najimpozantnija je građevina Raba. Podignut je u romaničkom stilu, a građen je od bijelog tesanika na kvadratnoj osnovi stranice 5,7 metara. Zvonik je visok 26 metara : visina zvonika do najvišeg vijenca iznosi 20 metara, a završni dio u obliku osmostrane piramide visok je 6 metara. Prizemlje, četiri kata i balustrada odozgo su međusobno raščlanjeni vijencima. Dva donja pokazuju zupčasti rez, srednji kockasti urez, dok dva gornja imaju ornamente od lišća. Katovi zvonika raščlanjeni su počevši od monofora, preko bifora i trifora do kvadrifora. Na vrhu piramide je križ s pet kuglica s moćima svetaca, među kojima su i moći sv.Barbare, zaštitnice od oluje.
Crkva sv. Andrije Benediktinski samostan i crkva sv.Andrije - samostanska se zgrada izdiže direktno iz litica uz obalu drage sv.Eufemije. U njoj, u strogoj klauzuri, živi šest redovnica koje se uzdržavaju ručnim radom. 1970. slavile su svoj velik jubilej - 950. obljetnicu postojanja njihovog samostana na Rabu. Samostansku crkvu sv.Andrije dao je podignuti početkom 11. st. biskup Madius. Građena je u obliku romaničke trobrodne bazilike, ali je polovicom 15. st. bila temeljito preinačena, a i kasnije je doživjela promjene. U unutrašnjosti crkve pažnju privlači glavni oltar iz 1756. godine. Oltarska slika uokvirena je pozlaćenim okvirom. Drvene figure postrani prikazuju sv.Benedikta i apostola sv.Andriju. Na desnom pobočnom oltaru visi mala slika Bogorodice s djetetom, bogato uokvirena u obliku medaljona, koja se od 16. st. u samostanu i na cijelom otoku štuje kao Čudotvorna Gospa. Jednostavni romanički zvonik podignut je 1181. i najstariji je od četiri rapska zvonika.
Crkva sv. Justine i Trg slobode Trg slobode nalazi se nekoliko metara od crkve sv.Andrije. Stablo crnike zasađeno je na tom trgu u proljeće 1921.
Crkva sv.Justine sagrađena je u drugoj polovici 16.st. u renesansnom stilu troškom rapskih pučana, a danas je to muzej sakralne umjetnosti. Do 1807. služila je kao samostanska crkva. U crkvi se nalazi restaurirana slika koja prikazuje smrt sv.Josipa, a pripisuje se venecijanskoj školi 16. st. Dugo se vremena držala za djelo velikog renesansnog slikara Tiziana. Zvonik sv.Justine sagrađen je 1672, na stotu obljetnicu izgradnje crkve te je stilom prilično prilagođen trima romaničkim zvonicima Raba.
Crkva sv. Kriza Crkva sv.Križa sagrađena je u 13. st. i nosila je ime sv.Antuna, a kasnije je dobila ime sv.Križ i to nakon što je postala mjesto čuda, kada je raspeti Isus proplakao na maloj oltarnoj slici. Bio je to Božji znak - opomena bogatom, ponosnom i veselom stanovništvu koje je zaokupilo zlo. No građani nisu marili i kao kazna na grad se sručila kuga. Umjesto te slike u crkvi se danas na glavnom oltaru nalazi malo raspelo uokvireno impozantnom slikom venecijanskog baroka, djelo slikara Pellegrinija. Tu su i barokne štukature na stropu prednjeg dijela crkve, koje su polovicom 18. st. izradili braća Somazzi iz Švicarske.
Crkva sv. Ivana Zvonik, crkva i samostan sv.Ivana Evanđeliste - crkva je sagrađena u 10. i 11. st. kad su na Rab došli benediktinci. Od 13. stoljeća samostan je predan franjevcima. Potkraj 19. stoljeća i samostan i crkva su propali i danas se na mjestu tog zdanja nalaze tek njegovi ostaci. Zvonik sv.Ivana vrlo je nalik na zvonik sv.Andrije i potječe iz 12. st.
Crkva sv. Antuna Franjevački samostan sv.Antuna opata - postanak samostana vezan je za Magdalenu Budrišić, kneginju od knezova Žirova u Lici, koja se je u bijegu pred Turcima sklonila u gradu Rabu. Samostan je utemeljila je 1497. Danas u njemu živi sedam sestara koje su poznate kao rapske krojačice. Za taj samostan interesantne su slike grada Raba, te latinski natpis "Pax huic domui et omnibus habitantibus in ea". (Mir kući ovoj i svima koji u njoj prebivaju)
Gradska loza Gradska loža izgrađena je 1509. u renesansnom stilu. Do propasti Venecije bila je središte javnog života Raba. Služila je kao sudnica, a danas se u sezoni tu okupljaju slikari, koji detalje rapskog otoka utiskuju u svoj bogat opus.
Portal palace Nimira Palača Nimira nalazi se nasuprot palače Dominis, ima portal i grb te obitelji iz 15. st. Osim portala ostali su samo ostaci kamene balustrade te lapidarij. Do nje se nalazi crkvica sv.Antuna Maloga (Antuna Padovanskog).
Portal Nimira jedan je od najčešće spominjanih rapskih kulturnih spomenika. Riječ je o portalu kasne gotike - u gotičko-renesansnoj luneti iznad nadvratnika nalazi se Nimirin grb s kacigom s koje se spušta perjanica. Na kacigi kao heraldički ukras stoji sokol raširenih krila te točenica s plodovima zemlje s lijeve i desne strane. Krajeve vijence pridržavaju dva krilata putta u pokretu. Na štitu se nalazi oznaka Nimirina roda - četiri okomita šiljka.
Sarkofag U Barbatu se nalazi sarkofag koji se nalazi uz župnu crkvu sv.Stjepana i pronađen je u 5. st. Na sredini bočnih strana uklesan je križ u kružnici. Krovasti je pokrov raspuknut. U crkvi je vrijedno raspelo. Raspeti Isus je prikazan s rukama položenim ravno. Na vrhu je križa Duh Sveti, na desnom kraku Blažena Djevica Marija, na lijevom sv.Ivan, a na dnu križa Adamova lubanja. Raspelo potječe iz 6. st. i spada u 10 najstarijih raspela u Hrvatskoj.
Utvrda na sv. Damjanu Na brdu sv.Damjan nalaze se ruševine nekadašnjeg utvrđenja. O njemu kruže legende da je iz grčkog doba (4. st. p.n.e).
Samostan sv. Eufemije U Kamporu je crkva i samostan sv.Eufemije. U okviru samostana nalaze se dvije crkve. Starija crkvica sv.Eufemije potječe iz 13. st. Uz tu crkvicu franjevci su se nastanili 1445., a godinu dana kasnije rapski plemić Petar de Zaro gradi im samostan i veću crkvu sv.Bernardina. 1699. crkva je obnovljena i barokizirana - gotički su prozori zamijenjeni polukružnim baroknim. Od tada je krasi i tabulatum - kasetirani drveni svod podijeljen u 27 pravokutnih kaseta, u kojima su prikazane scene iz života sv.Franje Asiškog. Pažnju plijeni i vrijedno gotičko drveno raspelo iz 15. st. smješteno u posebnoj kapeli crkve.
Unutrasnjost samostana Unutrašnjost samostana sv. Eufemije. U samostanskom klaustru nalaze se natpisi koji svjedoče o povijesti samostana, nadgrobna ploča Petra de Zara, sarkofag Magdalene Budrišić, dijelovi stare ograde crkvenog svetišta... Samostanska knjižnica posjeduje preko 7 tisuća knjiga. Muzej sv.Eufemije nalazi se kraj samostana. U toj riznici rapske povijesti čuvaju se razni crkveni predmeti, narodne nošnje, inkunabule. Pergamena o osnutku samostana prvo je mjesto gdje se uz latinski Arba spominje i hrvatski naziv Rab. U crkvici sv. Eufemije stalno su izložene slike fra Ambroza Testena koje prikazuju križni put i raspeće Isusa Krista.
Spomen-groblje u Kamporu
Spomen-groblje (Slovensko groblje) nalazi se u plodnom kamporskom polju, gdje su 1942. talijanski fašisti izgradili logor u koji je do kapitulacije Italije dovedeno oko 15 000 rodoljuba, najviše Gorana, Slovenaca i Židova, a 4 000 je izgubilo živote. Ostaci logora vide se u polju, a nekoliko stotina metara sjeverozapadno dovršeno je spomen-groblje žrtvama fašističkog terora, građeno u bijelom kamenu i mramoru sa 1056 pločica, te nekoliko kamenih stupova sa stihovima Iga Grudena, slovenskog pjesnika. Na groblju se nalazi i spomen-kupola s vrlo vrijednim mozaikom, koji simbolizira patnje i stradanja, a istovremeno predstavlja opomenu mladim generacijama.
Crkva sv. Petra U Supetarskoj Drazi: crkva sv.Petra smještena u supetarskoj uvali koja spaja Gornju i Donju Dragu poklon je rapskog biskupa Drage benediktincima u Supetarskoj Drazi. Kako je sagrađena 1059. godine, najstarija je crkva na Rabu. Građena je slično kao i crkva sv.Marije u gradskoj jezgri, u stilu trobrodne bazilike. Darovnicu rapskog biskupa Drage 1070. potvrdio je i kralj Petar Krešimir IV. Crkveno zvono najstarije je na istočnoj obali Jadrana.
Knezev dvor Knežev dvor - danas zgrada Gradskog poglavarstva - jedan je od najvrijednijih rapskih spomenika. Najstariji su dijelovi iz 13. st, a ostali iz 15. i 16. Najupadljiviji dio je visoka četverokutna kula iz vremena kasne gotike i renesanse. Ostaci stare balkonade koja se oslanja na tri lavlje glave iz koje su se nekad čitali proglasi nalaze se iznad ulaza u predvorje, u kojem se čuvaju ostaci spomenika iz raznih epoha. Kneževu palaču krase i renesansni dvostruki prozori odijeljeni stupićem.

 

OBIČAJI I FOLKLOR

Uz kulturno-povijesnu baštinu, pažnju posjetitelja otoka Raba privlači bogata tradicija i običaji svjetovnog i duhovnog karaktera.
Maškare - zadnji dan karnevala (mesopusta) narod se okuplja u poslijepodnevnim satima na glavni gradski trg da dočeka i osudi "rapskog zlotvora", tzv. Juru Piškanca. Povorka sa "zločincem" kreće iz Vatrogasnog doma ka Trgu sv.Kristofora, gdje nakon izrečene presude glavni krivac za sve loše što se tijekom čitave godine na otoku dešavalo biva spaljen. Slične su i "Loparske maškare" kada se ljudi maškaraju u najstarije vreće izazivajući oduševljenje i smijeh te u svakoj kući koju posjete budu počasćeni.
Folklor - kod raznih svečanosti program nadopunjuje rapska folklorna grupa "Tanac". Šest muškaraca i šest žena odjevenih u narodnu nošnju plešu u paru dok svirač svira "na mih". Muška narodna nošnja sastoji se od crvene kapice, bijele platnene košulje ukrašene na prsima, crnog "kružetića", crnih hlača, bijelih vunenih čarapa i opanaka. Ženska narodna nošnja sastoji se od "kamižota", bijele košulje s crvenim čipkastim ukrasima, crvene pregače (travese) na cvjetiće, te crvene marame (facol), kožnih opanaka, a kao ukras služi koraljna ogrlica.

Uz svjetovne, postoje također i brojni crkveni običaji. Zadnje nedjelje u mjesecu travnju slavi se najveći zavjetni blagdan "Križevo". Tada svi mještani u procesiji, noseći križ i zastavu zaštitnika župe, kreću iz svojih župa u grad te se priključe u zajedničku procesiju i prolaze mimo katedrale i crkve sv.Andrije gdje se udruže s rapskom procesijom, pa zajedno prođu glavnom ulicom i kreću prema katedrali gdje se održi svečana misa. U procesiji se nosi slika Majke Božje. Tradicija je stara više od 500 godina, a veže se uz predaju da su se, u doba vladavine kuge i kolere, tadašnji rapski stanovnici zavjetovali Majci Božjoj da će svake godine jedanput hodočastiti u gradi. Druga se legenda vezuje uz ozdravljenje časne sestre Luchine de Dominis koja je nemoćna ležala u svojoj samostanskoj sobici. Gospa joj se ukazala dok su se ostale časne sestre molile u crkvi i zapovijedila joj da ustane, a Luchina se priključila molitvi na iznenađenje ostalih sestara.
U Barbatu se štuje Gospa Karmelska. Svečanoj misi prethodi procesija s kipom Gospe Karmelske. U Banjolu se štuje Gospa Snježna, a u Loparu na blagdan rođenja Blažene Djevice Marije održi se svečana misa u parku pored crkve sv.Marije Magdalene, a nakon toga slijedi narodno veselje.



[Vrh stranice] [Uvodna stranica]